Kavana Zagreb

Kavana „ZAGREB“ (Reinerova)

Na zaglavnom kamenu ulaza u Gajevu 20 upisana je 1851. godina. 
R. Radovinović u svojoj knjizi „Stari Karlovac ulice kuće ljudi“ piše da je zgradu 1848. godine izgradio Nikola Ristović - trgovac iz Gospića. Krajem 19. st. kuću je kupio banijanski trgovac Mika Skenderović, od njega 1905. posjednik iz Vojnića Milovan Oparnica. 
Bila je i ostala poznata kao omiljena karlovačka restauracija i kavana. Prvi poznati kavanar bio je Bartol Škorić, poslije njega Strimer, pa udova Franjica Skenderović, potom Julije Heimbach. Od 1905. – te ovdje suvremeno uređenu kavanu „Reiner“ vodi Mavro Reiner. 

„Glasonoša“ 15. studenoga 1908. javlja da je kavana „ZAGREB“ (prije kavana „Reiner“) u Zagrebačkoj ulici, kraj kupskog mosta, „ sasvim novo i elegantno uredjena, te se preporuča cijenjenom gradjanstvu za mnogobrojni posjet. Otvorenje kavane biti će danas, (15. studenoga, op. b. f.) te se preporuča p. n. gradjanstvu za mnogobrojni posjet, jer je uredjena vrlo elegantno i pruža sve udobnosti gostima. Kavana je sjajno razsvjetljena električnom razsvjetom.“
Njezin vlasnik bio je kavanar Šimenc, do ožujka 1909., kad se odlučio preseliti u „grad“ i preuzeti kavanu „Secession“ u Radićevoj 12. 

Nešto jako važno dogodilo se u kavani „ZAGREB“ dok je njezin vlasnik bio Šimenc. Prijatelji šaha osnovali su 1908. g. Karlovački šahovski klub uz pomoć poznatog karlovačkog majstora Izidora Grossa i nekih drugih karlovačkih odličnika i u kavani izabrali privremeni odbor: 
Za predsjednika je izabran: Izidor Gross – duša cijelog pokreta 
Za tajnika: Aleksandar Pabst
Za blagajnika: Miroslav Zajc
Za odbornike: Ljubo Orlić i Bela Grünstein
Pouka za početnike držala se svake nedjelje 1 – 2 sata u šahovskoj sobi u kavane. („Glasonoša“, 22. studenog 1908.) 

Početkom 1909. – te godine, Karlovački šahovski klub se zajedno sa Šimencom preselio u kavanu „Secession“ - kasnije „Aeroplan“. 

Poslije Šimenca, „vrlo liepo i na novo uredjenu“ kavanu „ZAGREB“ 15. ožujka 1909. preuzeo je Bela Grünstein, vlasnik poznatog fotografskog ateliera u Kupeljskoj br. 14, danas Domagojevoj. 
(Kuća kulturno povijesne vrijednosti Domagojeva 14 građena je 1883. godine za slikara Matiju Scheidera, djeda (po majci) svjetskih istraživača i putnika Mirka i Steve Seljana).

Nisam uspjela istražiti period od 1909. do travnja 1919., kad je kavanu preuzeo gostioničar Valentin Hanžek. 
U travnju 1922. novi vlasnik kavane postaje „domaći sin“, kavanar August Žunić („Hrvatska sloboda“, 21. travnja 1922.). 

Pod imenom kavana „ZAGREB“ spominje ju Stjepan Mihalić: bila je „veselo stjecište karlovačke purgarije kamo bi se redovito odlazilo poslije veselica ili „doma“ ili „vani“, kao na kakav teatarski čin“. 

Ime „ZAGREB“ promijenila je u „Narodna kavana“, potom „Gaj“. 
U svojoj knjizi „Moja povijest Karlovca“ Danko Plevnik piše: „Gaj: Plesnjak u zgradi na desnoj strani pri ulasku na banijanski most. Dolazili bismo rijetko, samo kad bi svirao IMI blues. U njoj je stanovao pokojni kipar Nedjeljko Fak, koji mi je od vate napravio masku zeca za ulogu u dječjoj predstavi u Hrvatskom domu. Poslije prenoćište beskućnika“.

Pripremila: Biserka Fabac

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.