Trg bana Jelačića

U pozadini fotografije vidi se toranj Starokatoličke crkve Sv. Ćirila i Metoda na križanju ulica Banjavčićeve i Prešernove. Početak Starokatoličke crkve u Karlovcu smješta se u godinu 1921., kad je predavanje o reformnom pokretu crkve održao župnik Stjepan Vidušić. Poslije toga imućniji Karlovčani odlaze u Zagreb na mise na hrvatskom jeziku. Ponovno oživljavanje ovog pokreta u Karlovcu dogodilo se nakon dvije godine, 4. ožujka 1923. kad je predavanje o „Celibatu ili neženstvu“ održao u gradskoj vijećnici Stjepan Zagorac, gradonačelnik Karlovca od 1934. – 1936. (Hrvatska sloboda“ 9. ožujka 1923.). Zagorac je bogosloviju pohađao u Zagrebu, bio je zaređen za svećenika 1892. a potom župnik u Koprivnici. (Još 1918. godine stao je na čelo pokreta za reformu katoličke crkve.) Prvu misu u Karlovcu, na hrvatskom jeziku, održao je u velikoj dvorani Zorin – doma 11. ožujka 1923. župnik župe sv. Križa u Zagrebu Ivan K. Cerovski uz asistenciju. Bio je dugogodišnji župnik u Hrnetiću. Bilo je to prvi put nakon dvije stotine godina da se opet u Karlovcu služi sveta misa na živom narodnom jeziku. (mise su se do izgradnje starokatoličke crkve održavale u „Maloj dvorani“ Zorin – doma.) Nakon mise predavanje o razlici između rimokatolika i hrvatskih katolika održao je župnik Ante Donković, a potom je uslijedio svečani banket u hotelu „Jadran“. 
Pristaše reforme su tražili da se crkveni obredi vrše na hrvatskom jeziku, da se ukine celibat za svećenike, da se preko crkvenog sabora upravlja crkvenim dobrima i imetkom te da svaka župa po svojoj volji bira župnika. Državne vlasti su u prosincu 1923. nakon upornog održavanja misa i protestne skupštine starokatolika odobrile rad Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi.
Službeno rješenje gospodina Ministra Vera kojim se Starokatolička crkva uvrštava u red kod nas ustavno usvojenih vjera izlazi u „Narodnim novinama“ 5. svibnja 1924. Izabrani župnik bio je Stjepan Vidušić, a biskup Marko Kalogjera. 
Iz građevne dozvole broj 11850 / 1925. i nacrta vidljivo je da su starokatolici dobili dozvolu za adaptaciju erarske zgrade, bivše barutane, a od 1779. godine skladište – magazin na „Bastionu“ koju je bilo potrebno adaptirati u župnu starokatoličku crkvu uz navedene uvjete. Ovi nacrti i građevna dozvola opovrgavaju tvrdnju Zlatka Gurskog i Dubravka Vinkovića da je crkva bila bivša kapela kadetske škole. 
U dokumentaciji stoji da je starost zgrade na Bastionu Sv. Karla kojoj je vlasnik bio vojni erar, 1925. g. procijenjena na oko 260 godina, pa se pretpostavlja da je starija i od bivše generalije (danas Veleučilište). Vojne vlasti su navedene godine popisale sve vojne objekte, imovinu i procijenile njihovu vrijednost. Bilo je u planu da se veći dio vojske premjesti iz vojnih objekata u „Zvijezdi“ na periferiju grada., a da se objekti u Zvijezdi adaptiraju i prenamijene u civilne svrhe. Vojni kompleks unutar kojeg se nalazila crkva trebao je biti prenamijenjen u stambeni, pa se adaptacija vojnog skladišta u starokatoličku crkvu uklopila u namjenu tog kompleksa. Promjenom vlasti 1945. godine JNA se uselila u vojne objekte u „Zvijezdi“ koje je vojska Kraljevine Jugoslavije odlučila napustiti. Zatim su vojne vlasti odlučile proširiti ulaz u Vojarnu 2, a da bi to mogle trebalo je srušiti starokatoličku crkvu, što je i učinjeno miniranjem u rujnu 1948. Crkva je bila duga 27,5 m a široka 13.1 m, jednobrodna, oslikanog stropa. Na glavnom oltaru stajala je slika Sv. Ćirila i Metoda a na pobočnom oltaru drveni kip Sv. Ivana Nepomuka, koji je skinut sa sredine lijeve strane prvog banijanskog nepomičnog mosta izgrađenog 1754. godine u vrijeme carice Marije Terezije. Kad je 1885. izgrađen kupski željezni most sa dva rešetkasta luka, kip Sv. Ivana Nepomuka spremljen je u Gradski muzej. Otkupio ga je i darovao starokatoličkoj crkvi Aladar Lukšić ( podatak iz knjige „Sjećanje na nestale crkve karlovačke, D. Vinković, 2006.).
Posvetu starokatoličke župne crkve Sv. Ćirila i Metoda u neposrednoj blizini ulaza koji vodi u Vojarnu 2 obavio je 8. studenog 1925. biskup Marko Kalogjera, (Hrvatska sloboda 13. studenog 1925.) a ne biskup Ivan K. Cerovski, kako piše Zlatko Gursky u „Panorami jednog vremena“ i Vinković u „Sjećanju….“. Uz neke neprilike i rascjep unutar redova crkva živi do osnivanja NDH, kad stupa na snagu zakon o zabrani rada Hrvatske starokatoličke crkve. Ratno vrijeme i doneseni zakon oslabljuju starokatoličku župu Sv. Ćirila i Metoda, a prestankom rata i dolaskom nove vlasti starokatolici 1948. godine ostaju bez crkve. Župa je još neko vrijeme djelovala, ali je zbog pomanjkanja svećenika u pedesetim godinama 20. st. prestala s radom. (izvor „Hrvatska sloboda“ i diplomski rad gospodina Tomislava Šegine 2010. g. ) (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.