Palača Vranyczany 1930 .– ih bila je vlasništvo obitelji Šibenik. Stanko Šibenik 19 ožujka 1935. predaje molbu Gradskom poglavarstvu u Karlovcu u kojoj stoji: „Prema priležećoj osnovi namjeravam adaptirati svoju kuću na Zrinjskom trgu, pa molim da mi naslov izvoli izdati propisanu gradjevnu dozvolu. Adaptacija se sastoji od: uredjenja lokala u Zrinjskom trgu, sadanji prozori i vrata zamjenjuju se velikim izlozima“ (vanjski dio zgrade poprima otprilike današnji izgled). „Lijevi lokal pretvara se u jedan veliki, a desni u dva lokala, prostorije do šetališta pretvorio bih u poslovne prostorije, tako da mjesto sadanjeg prozora dođu vrata istog otvora, u dvorištu se imade urediti garaža umjesto sadanje drvarnice, terasa do šetališta ima se izolirati i na njoj izvesti novi tarac, u prvom spratu provesti preinake tako da budu dva odijeljena stana, u vezi s ovom adaptacijiom provest će se potrebne instalacije vodovoda, odvoda i elektrike, a isto tako kanalizacija u postojeći dvorišni kanal“, prema nacrtu ing Nikole Marića, ovl. gradskog inženjera¹.
Gradjevinski odbor „pretresavši nalaz i predlog gradjevinskog povjerenstva od 20. III. 1935. s većinom glasova zaključuje, da se udovolji molbenom zahtjevu, nalazeć da predlog manjine (Draganić ing. Antun i Ružić ing. Antun) da se gradjevna dozvola ne izda s razloga što će se stil zgrade poremetiti ravnom linijom novih prozorskih nosača, nije opravdan, pošto bi se i onako tablom firme pokrio luk koji bi se izveo na mjesto ravnog nosača, te pošto se u pravilu i u drugim gradovima izvode izlozi sa ravnom završnom linijom i ako su viši spratovi izvedeni u stilovima sa krivuljavim linijama“².
Stanko Šibenik 12. svibnja 1937. dobiva „gradjevnu dozvolu za gradnju dvaju manjih pokrajnjih izloga na tom dijelu kuće, koji imaju biti izvedeni iz željeza i stakla, u veličini 99 cm sa istakom od 38 cm u visinu jur postojećih izloga na tom dijelu kuće, s kojima će sačinjavatii cjelinu.“ Za dvorišnu gospodarsku zgradu (3 drvarnice i šupe) u veličini 6,75 x 4 m, prema nacrtu ing. Nikole Marića, dobivena je dozvola gradnje 22. X. 1937. godine.
Uoči Drugog svjetskog rata u zgradi je odvjetnički ured imao Ivan Šubašić, koji nakon sporazuma Cvetković – Maček postaje ban Banovine Hrvatske, a 1944. predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu ( povlači se iz političkog života 1947. godine).
(Kutija 131, Zbirka građevinske dokumentacije,grad Karlovac, Serija 2 – privatna izgradnja, Zrinski trg br. 7)
¹Broj dok 4252 / 35.
²Broj dok 5037 / 35. , k. č. 302
(Biserka Fabac)