Banija

Na fotografiji je mansardna prizemnica, nekad Banija 99, danas Banija 9. U nekadašnjoj manjoj kući nalazila se radnja sedlara i remenara Margetića. U 19. st. stanovala je ovdje ugledna židovska obitelj Herman. Bernard Herman je bio krojač i imao šestero djece iz dva braka. Sin Danijel iz prvog braka bio je carski i kraljevski dobavljač. Danijelov sin - Oskar Herman (1886. – 1974.), bio je poznati slikar, predstavnik hrvatskog modernog slikarstva. Studirao je slikarstvo na Akademiji u Münchenu i tamo živio do 1933. godine. U Karlovcu je 1909.,  u Hajekovom cvjetnom paviljonu kraj Velike kavane izložio sliku „Koranski slap“. Iz drugog braka Bernard Herman imao je sina Dragutina – poznatog ravnatelja glavnog novčarskog zavoda do 1914. g.  - „Karlovačke štedionice“,  jednog od najboljih tenora „Zore“ i vlasnika  kuće  na Promenadi broj 8 koja čini zajednički sklop s brojem 15 na Zrinskom trgu. Drugi sin iz drugog braka Bernarda Hermana bio je Robert  – zubar i koncert majstor. („Svjetlo“ 1997. i B. F.) Upisani vlasnik kuće Banije 99, 1902. g.,  bio je trgovac staklarijom Josip Birnbaum. (R. Radovinović, „Stari  Karlovac ulice kuće ljudi“). Prema dokumentu iz Državnog arhiva 16581 / 28.  (Gradjevni odjel), gospodin Josip Birnbaum iz Gundulićeve broj 4, dobiva odluku 1928. g. za novogradnju magazina (vrata i 8 prozora) i uporabnu dozvolu za novo sagrađeno jednokatno zidano skladište u dvorištu kuće Banija 99 (dok. 16582 / 28.) U junu 1934. godine popravlja vanjsku i unutarnju žbuku na njegovoj gore navedenoj kući (dok. 7634 / 1934.)  Za vrijeme NDH kuću je od Josipa Birnbauma preuzeo  Ivo Franjković, zet poznate banijanske obitelji Našić. Pregradio je i preuredio zgradu i u njoj 18. ožujka 1944. otvorio  kino „Banija“. Nakon Drugog svjetskog rata Ivo Franjković, inače čestit i uvažen čovjek, uspio je dokazati da je kuću preuzeo dogovorno s Birnbaumom te da se nije radilo o pljački židovske imovine. („Svjetlo“, 1997.) Sudbina svih karlovačkih kina mijenja se nakon Drugog svjetskog rata. U Zapisniku  izvanredne sjednice Izvršnog odbora G. N. O. – a 30. siječnja 1947., u točki 13 piše da je prijedlog pročelnika Prosvjetnog odbora G. J., da se kino  „Banija“ koje je do sada bilo pod upravom JA, a predato je po najnovijem na rukovanje G. N. O. – u,  spoji pod upravu „Edison“ kina u jednu administrativnu cjelinu.“ Rješenjem G. N. O. – a u Karlovcu 8. veljače 1947., osnovano je gradsko kinematografsko poduzeće u čiji su sastav ušla kina „Edison“ i „Banija“. „Izvršni odbor G. N. O.  – a usvojio je prijedlog pročelnika prosvjetnog otsjeka da  organizaciju  upravne službe odredi spomenuti pročelnik u sporazumu sa upraviteljem „Edison“ kina Slavkom Goldsteinom“. Predmet poslovanja kinematografskog poduzeća bilo je prikazivanje  prosvjetno – kulturnih, političko – dokumentarnih, historijskih  i zabavnih filmova. Kino „Banija“ imalo je 400 mjesta. U njemu je niz godina kao kino - operater radio gospodin Aleksandar Lattinger. Zlatno doba karlovačkih kina trajalo je do 1980. – ih kad su privatizirana a potom i zatvorena. Banijansko kino zatvoreno je 1993. godine. Nakon zatvaranja u prostoru kina izmjenjivale su se razne trgovine. U lipnju 2014. otvoren je „Secondhand shop“. (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.