Gundulićeva ulica

Uglovnica Šebetićeva 2 – Gundulićeva (na slici prva lijevo) sagrađena je za vojne potrebe u periodu 1730. - 40. Na planu iz 1783. vidi se već formirana ulica, na atraktivnom položaju u blizini mosta i pristaništa, izgrađena drvenim zdanjima (osim navedene uglovnice). Godine 1784. - 85. kuća je prenamijenjena u gostionicu „Neu-welt“ koju je držao jedan od najvještijih trgovaca u doba žitne trgovine, prvi gradski sudac, i nakon proglašenja Karlovca slobodnim kraljevskim gradom prvi gradonačelnik: Ivan Guterer. Prema najpoznatijoj zgradi i ulica je dobila ime „Novosvjetska“, kasnije „Kirijaška, a današnje ime nosi od 1902. g. prema karlovačkom dobrotvoru Nikoli Šebetiću. Godine 1835. u navedenu kuću broj 333, tada na Zrinjskom trgu u vlasništvu trgovca Jakšića iz Kostajnice, priženio se Franjo Türk st. i ovdje otvorio veletrgovinu dužicama za bačve. Hrastovo drvo je nabavljao u Slavoniji i odvozio u Trst, a odatle u Italiju, Francusku, Englesku. R. Strohal piše: „ Otac Franje Türka ( Franjo stariji – op. B. F.) nije u svom blagostanju nikada zaboravio sirotinje i opće korisnih zavoda i institucija. Nema u Karlovcu društva ni zavoda, koga nije Franjo Türk st. obilato novčano potpomagao. Karlovčani bit će mu uvijek zahvalni, što je osnovao zakladu od 10.000 for. od koje se kamati daju kao stipendij jednomu valjanomu i siromašnom mladiću, koji je pripadnik grada Karlovca. Za mnogobrojne zasluge, što si ih je stekao Franjo Türk st. za opće dobro dobio je, 24. listopada 1877, od Njegova cr. i kr. apoštolskoga Veličanstva ugarsko plemstvo sa naslovom od Karlovca grada.“ Kad je ulicu 1866. godine zahvatio požar sve su kuće (uglavnom drvene) izgorjele. Uglovnica Dane Banjanina i Türkova su obnavljane, pa je kuća Türkovih obnovljena u stilu romantičkog historicizma. Türkovi tih godina napuštaju trgovinu i kupuju imanja. Kuća u Šebetićevoj 2 bila je poznata po zabavama Franje pl. Türka ml., pa sam za vas izdvojila članak iz „Svjetla“ od 7. veljače 1884. godine: „U sjajnih odajah g. Türka skupila se 31. pr. mj. na večer otmena kita odličnih pozvanika, dočekana od g. kućedomačina i njegove gospoje, da se podaju zabavi i plesu. Iza predstave otvoren je ples valjčikom, u kom su se nizali mladjani parovi, kao dragulj do dragulja na zlatnoj kruni. Plesalo se do deset sati, a tada započe birani soupć, iza koga se opet uznjihali plesači na lakih krilih Terpsihore do 5 sati u jutro. Sam cottillon trajaše preko sata uz krasne figure ( cottillon – popularan ples u Francuskoj, iz njega se navodno razvila kadrila, pleše se na početku zabave, a svi se parovi međusobno izmijene). Sama domaćica bila je u skupocienoj tamnobojnoj odjeći od sure svile, dočim su gospojice Türkove izabrale modru boju. Gospojica Boben zavila se u žuta vela, a Kostićeva u žuto i modro. Tko da izbroji sve pupoljke i ružice, nakite i urese, što se tuj ljeskali na čarobnom svjetlu, tko da svakog pojedinog spomene. Začaravajuća ljubezivost visokorodjene gospoje Türkove i krasota njezinih gospojica kćerih svakoga je zadivila, pa će u obće taj ples ostati zadugo u lijepoj uspomeni svih prisutnih, koji su upravo uzadovoljeni ostavili dom g. Türka.“ Dva oglasa u „Svjetlu“ iz 1884. godine daju nam na znanje da iste godine u kući posluje jedan drugi trgovac: 1) 27.siječnja: „Naučnika iz dobre kuće s dostatnom naobrazbom prima Melchior Lukšić, trgovina špeceraja u kući g. Türka st., i 28. veljače: „Posve friško nadošlo - povrtno sjemenje - koje imade zaufano zdravu klicu te najbolje i najljepše cvieće i povrće radja, preporuča svim gospodarom i vrtljarom stara trgovina sjemenja, postojeća od godine 1814. te moli mnogobrojne naručbe“ – Melchoir Lukšić , prije Franjo Türk kbr. 333. Potomci Franje Türka ml. prodali su 1920. g. kuću tvorničaru kože Andriji Jakilu. R. Radovinović u svojoj knjizi „Stari Karlovac…“ piše da su prije. Drugog svjetskog rata u zgradi djelovali „Cercle francais“, Talijanski kulturni centar i još neka društva. Od 1946. tu je Kotarsko sindikalno vijeće, Klub kulturnih radnika, Radničko sveučilište. U prizemlju je dućan „Ofertisima“ a u dijelu zgrade prema Gundulićevoj „Katana stil“ i cafe bar „Antique“ Josipa Drmeša. (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.