Kuća Zrinski trg 1 ( uz kavanu) prema natpisu na zaglavnom kamenu dovratnika HE HAMB HO HMEHN DM 1816 T. BOEMY sagrađena je 1816. godine, na mjestu dviju starijih građevina. Prvi poznati vlasnik bila je obitelj Musulin ( spominje se Demeter Musulin) jedna od najstarijih karlovačkih trgovačkih obitelji. „Glasonoša“ br. 5 od 15. siečnja 1862. u rubrici „Karlovačke domaće viesti“ javlja: „Danas u jutro preminu poslije kratkog bolovanja ovdješnji gradjanin i trgovac g. Mihalj Musulin; š njime nam nesta iz kola gradjanskog jedan od najstarijih članovah gradjanstva, poznatog sa svoje revnosti, prostodušnosti i domoljublja. Pokojnik rodio se g. 1793. U našem gradu, otac mu poznat što je sudjelovao kod gradjenja ovdješnje pravoslavne crkve sv. Nikole, željaše da se sin dade na nauke te ga posla u Segedin, Požun i Beč, prem mu sin prianjaše uz trgovinu kojoj se tek poslije otčeve smrti, ostaviv se naukah, i dušom i tielom posvetiti mogaše. Koliko bijaše pokojnik ovdje štovan, najljepši su dokaz gradjanske časti, što ih je obnašao, on bijaše najme poduljeg vremena prisjednik obćinskog vieća kao i mjenidbenog suda i trgovačke komore, zatim epitrop karlovačke vladičije (eparhije) i član banske konferencije, što se 1860. g. u Zagrebu sastala bijaše. Za njim tuguju sinovi: Dimitrija, perovodja kod hrvatske dvorske kancelarije, Aleksandar i kćerke: Olga udata Hofmanova, Melanija i Irena, izgubiv u njem ljubezna roditelja, kao to naš grad vriedna gradjanina. Tielo pokojnikovo sahranit će se u petak 17. (5.) o. mj. na pravoslavnom groblju….“ (Aleksandar je bio poznat karlovačkoj kulturnoj povijesti kao istaknuti član „Čitaonice 1857. – 1860.; R.Radovinović, „Stari Karlovac..“) Poslije Musulinovih kuća je najdulje bila u vlasništvu Pureblovih. Josip Purebl, sin bečkog urara, u Karlovcu razvija obrt i osniva obitelj. Godine 1874. prema projektu Ernesta Mühlbauera, na mjestu gdje je Musulin imao gospodarske zgrade, gradi kuću u kojoj od 1875. godine sve do danas postoji poznata Gradska kavana. Početkom 20. st. vlasnik obiju kuća je Vladimir Purebl. Pred I. svj. rat u kući Zrinski trg 1 Pureblovi drže željezariju. U dijelu kuće prema Zrinskom trgu uvijek su bile ugledne trgovine. Donosim vam jedan oglas iz „Svjetla“ br. 40 od 5. studenog 1899.: „P.n.gospojam častim se objaviti da sam se u Karlovac vratila, te da se u „MODNOM SALONU“ u kući g. Purebla mogu dobiti svake vrsti GOSPOJINSKIH ŠEŠIRA po originalnih parižkih i bečkih modelih. Ujedno preporučam se na popravke šešira, koje obavljam jeftino i ukusno. Sve vrsti nakita, pera i vrpca uz umierene ciene. Veleštovanjem FANICA OTT. Godine 1939. 14. lipnja, prema broju spisa 10542 / 1939. trgovac Marijan Kirasić dobiva konačnu odluku „Gradskog gradjevnog ureda“ da u kući Vladimira Purebla izvrši adaptaciju lokala i uređenje uličnog pročelja kuće Zrinski trg 1. Odluka je uslijedila nakon povjerenstvenog očevida i molbe uglednog trgovca Kirasića upućene „Gradskom gradjevnom uredu“ slijedećeg sadržaja: „Izvještavam ovime naslov da sam prenio lokal u kojem je do sada bila trgovina Mirko Kozina u kući gosp. Purebla, te mjenjam u istome lokalu dotrajale izloge sa dva nova i rušim pregradni zid izmedju dva lokala, sve to prema nacrtu gradjevnog poduzeća Franjo Toplak.“ Novo postavljeni izlozi nisu imali sreće, razbili su ih Stanko Lasić i njegov brat. O tome Lasić piše u svojim „Autobiografskim zapisima“: „Pripadala je gospodinu Pureblu (kuća) koji je bio prijatelj starog Vranića (Stankov djed po majci, vrstan ljekarnik, B. F.). On je svaki dan dolazio u Senjsku cestu na karetn partiju sa starom mamom i mojim ocem. Prvo se igrao preferans , a zatim tarok. Tog crnog petka bio je kod nas. U prizemlju njegove kuće nalazi se dućan gospodina Kirasića: najfiniji štofovi, dolaze direktno iz Londona, Pariza i Beča. Veletrgovac, bogataš. Kod njega je moj otac imao otvoren kredit. Likvidiralo ga 1945., oduzelo dućan i vilu. U vili se smjestio dr. Ivan Ribar, tu je sa Catom (Dujšin) boravio kad bi povremeno dolazio u Karlovac. Svojim golemim izlogom dućan gleda na Zrinski trg. U izlogu roba, divno aranžirana. Rukom ispisane cijene. Astronomske. Nedaleko od Kirasića hrpa šljunka. Karlovac u to vrijeme još nije bio asfaltiran, posvuda blato i prašina. Zato cestari ostavljaju šljunak kojim potom posipavaju cestu. Osim sitnih komadića u šljunku ima dobrog kamenja. Njime udaramo po Pekarcima (misli na dječake iz tadanje Križanićeve, B. F.). Meni se kamen sklizne u ruci, a isto i mom bratu. Dva omašna projektila odlete u izlog Kirasića umjesto u glave Pekaraca. Izlog prsne u sto komada…..Naravno uslijedila je kazna….Otac je morao Kirasiću kupiti novi izlog.“ Kirasić je radio do 1945. a od tada pa sve do kasnih 1980. – ih bila je tu knjižara „Prosvjeta“. Danas je tu novo uređena slastičarnica „Monica“ i dućan dječje konfekcije preseljen iz „Bundeshausa“. (Biserka Fabac)