Lovni i ribolovni turizam

Karlovac je prije Domovinskog rata privlačio ribiče i lovce sa svih strana svijeta. Talijani, Austrijanci, Nijemci i Englezi punili su kapacitete Hotela Korana, ali i ostavljali dragocjene devize u lovu i ribolovu po karlovačkoj okolici. Većina fotografija u ovoj galeriji vlasništvo su lovca Marina Jarnjaka, čiji je pokojni djed, Ivan Jarnjak, otvorio fazaneriju na Šumbaru i proizvodnju poljske jarebice i trčke. Fotografije je za stranicu prikupio i ustupio Viktor Šegrt osim fotografije recepcije Hotela Korane koju je ustupio Boris Kovačevski. Ako imate zanimljivih fotografija vezanih uz lovni i ribolovni turizam – javite se.

Tekst by Viktor Šegrt, dipl. ing. šum.
Brojčani podaci by Damir Res, dipl. oecc, voditelj Lovnog ureda Karlovac

Karlovac i lovstvo u njemu je oduvijek igralo važnu socijalno-ekonomsku ulogu čitavog kraja. Spoj ravnice na prijelazu u brdske terene samo su mali dio posebne specifičnosti karlovačkog kraja za razliku od ostalih dijelova Hrvatske uz neizostavne četiri rijeke i stotine malih potoka, rječica i bajera. Osim toga u Karlovcu se nalazi i jedini studij "Lovstva i zaštite prirode" u široj regiji što potvrđuje titulu KarLOVAČKOG grada. Tako u okolici Karlovca postoje klasični ravničarski poljski tereni savršeni za lov na trčku, fazana i zeca pa preko brdskih dijelova koji su pogodni za lov svih vrsta sitne divljači zajedno sa šumskom kraljicom šljukom te divljom svinjom i srnećom divljači koja se nalazi na području čitavog karlovačkog kraja a u posljednje vrijeme i dobrim brojem jelenske divljači.

Da ovi retci nisu samo puste priče lokal patriota koji voli lov i lovstvo pokazuju više nego ozbiljne činjenice iz prošlosti. Do početka devedesetih godina Karlovac je bio jedan od najjačih središta po pitanju lova i lovnog turizma u Hrvatskoj. Upravo ranije navedene činjenica i struktura terena činile su ga izrazito privlačnim za domaću i stranu lovnu klijentelu. Nesretne devedesete i ratna agresija na Karlovac koji je četiri godine bio na prvoj linije fronte učinili su veliki korak unazad za lovstvo karlovačkog kraja. Nekoliko poslijeratnih godina trebalo je za konsolidiranje redova lovaca koji su se vratili na svoje ratom uništene terene. Ipak, za razliku od prijeratnih godina Karlovac pokazuje velike promjene u broju, odnosno vrstama divljači, koje postaju prioritet lovaca. Jedan od velikih problema u pogledu brojnog stanja određenih vrsta divljači, postaje do devedesetih godina, najprofitabilnija i izrazito brojna sitna divljač čije je brojno stanje danas evidentno manje. Dokazi i činjenice iz prošlosti ipak pokazuju da je u Karlovcu i taj aspekt lova izrazito važan i potreban danas. Malo istraživanja i suradnje sa iskusnim lovcima iz karlovačke lovne prošlosti donose nam potpuno drugačiju sliku lova i lovstva.

Lovni ured Karlovac do početka Domovinskog rata imao je odličnu koordinaciju i ono što je najvažnije veliku brigu oko svih vrsta divljači a posebno vrlo profitabilne sitne divljači. Dovoljan dokaz i zanimljivi podaci toga vremena pokazuju brigu lovoovlaštenika prema gospodarenju i korištenju kako stanišnog tako i tranzicijskog položaja Karlovca kao lovnog odredišta bliskog Europi (Italija, Austrija, Slovenija, Francuska, Engleska). Uz strane goste domaćim lovcima iz ostatka Hrvatske Karlovac je uvijek bio jedna od točaka do koje se lako dolazilo iz svih smjerova.

Činjenice iz lovnog gospodarenja toga razdoblja karlovačkog lovstva su vrlo zanimljive. Ako se samo govori o brojki ispuštanja fazana podaci su slijedeći i odnose se na lovište «Karlovac» koje je bilo podijeljeno na 12 lovnih jedinica (danas lovačkih društava ili lovačkih udruga) ne uzimajući u obzir lovišta koja su se nalazila van tog podučja i ispuštala dodatni broj sitne pernate divljači. Podaci se odnose na četverogodišnje razdoblje od 1983. – 1987. godine:

Fazanski pilići unošeni su godinama po cijelom lovištu, a ne samo na najpovoljnijim terenima za tu vrstu divljači te na prethodno očišćenim terenima od predatora: lisica, jazavaca, divljih mačaka itd.

Krajnje brojke analize površine tadašnjeg lovišta «Karlovac» i unutar njega lovnih jedinica na području Karlovaca, Sjeničaka i Banskog Kovačevca (kao granica čitavog terena)  od 1983. – 1987. godine je slijedeće:

Ispušteno fazanskih pilića – 4810 kljunova

Matični fond iznosio je – 1816 kljunova

Ovdje se je fazan, što je apsolutno logično i normalno, pokazao kao najidealnija i najprofitabilnija vrsta divljači za lovni turizam što i u stvarnosti ostala do dan danas. To se prvenstveno odnosi na jednostavnu kupovinu i ispuštanje po želji lovoovlaštenika na gotovo sve vrste terena (u obzir treba uzeta da je fazan izvorno ptica koja dolazi iz šumskih dijelova Kine!!).

U istom razdoblju odstrijelilo se još i 475 trčki koja je također dodatno unašana u lovišta te 772 repa zeca.

Ono što je povrh ovoga uz ovako kvalitetno ispuštanje i gospodarenje bilo dodatno ostvareno je i lovni turizam. Posljednji podaci koje se odnose na 1988. godinu govore slijedeće:

Na području 12 lovnih jedinica unutar lovišta «Karlovac» samo 1988. godine je prodana kvota od 115 repova zečeva, 340 kljunova fazana, 120 kljunova trčki, 340 kljunova prepelica i 29 grla srneće divljači. Ova kvota za 1988. godinu je svakoj lovnoj jedinici donijela 4.000. DM s time što se je ugovor uvijek uplaćivao unaprijed. Kvota odstrjela srneće divljači u prosjeku je iznosila 5 grla srnjaka po lovnoj jedinici i vrijednost tadašnjeg odstrjela za 1988. godinu iznosio je 50.000 DM. Ovako realizirana sredstva koristila su se dalje za izgradnju prihvatilišta za fazane i trčke, kupovinu fazanskih pilića i trčki u parovima te obnovu lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata.

Ono što je ipak sa strane lovnog turizma i raznolikosti lovne ponude dobra stvar danas, a onda nije bila zastupljena u tolikom broju je divlja svinja. To znači uz izvrsne terene na kojima bi bilo potrebno ispustiti sitnu divljač koja donosi veliki profit postoji još i divlja svinja koja također ima potencijalnih kupaca diljem Europe i Svijeta.

Ovo sve navedeno odnosilo se je samo na 12 lovnih jedinica unutar lovišta «Karlovac» što znači da su ostala društva van toga lovišta imala svoj lovni turizam i ostvarivala veće ukupne prihode.

Pokazane činjenice dokazuju da je Karlovac i njegova okolica, od ravničarskih preko brdskih terena, pružala savršeno mjesto za vrhunskih užitak u lovu kako za domaćeg matičnog lovca tako i za turističku lovnu klijentelu. Nadamo se obnovi i nastavku ovakve lovne prakse u godinama koje dolaze za sve nadolazeće generacije lovaca…….

U posljednjih pet godina Karlovac je kroz manifestacije koje je podržao i grad Karlovac i Karlovačka Županija kao što je "Karlovačka ALKA" - Kup prijateljskih gradova ALessandria-KArlovac, otvoreni Kup Svetog Huberta "Četiri Rijeke", izložba autohtonih pasmina pasa i konačno izložba pasa "CAC Karlovac" bez obzira što nije lov ali su na njoj izlagane mnoge pasmine pasa, pokazao kako se može vratiti na stare staze lovnog turizma. Ove konstatcije su u medijima potvrdili i najveći lovci i kinolozi današnjice kao što je Hari Herak i Davor Gmižić koji su ustvrdili da Karlovac ima idelane lovačke terene i nalazi se prometno lako dostupan svima na bez obzira bili to lovci iz Hrvatske ili okolnih europskih zemalja. 

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.