Park s lijeve strane kina Edison, iza crkve Sv. Ćirila i Metoda u Domobranskoj ulici, na podvodnom i zapuštenom prostoru i odlagalištu gradskog smeća, projektirao je i uredio od 1929. - 1931. g. gradski vrtlar Josip Kopriva, uz asistenciju pomoćnika Modić Ludviga. Gradsko poglavarstvo odlučilo je da park dobije ime po gradonačelniku Gustavu Modrušanu, preminulom 1930. - te godine. Izveden je u stilu francuskog perivoja, prepun cvjetnih dekoracija, pergola s penjačicama i mirisnih ruža.
Josip Kopriva rođen je u Češkim Dobrovicama 1880. godine. Nakon završene vrtlarske škole radio je u Pragu i Zagrebu. Potom 1911. godine postaje vrtlar u Karlovcu.
„Na popisu zaključaka temeljenih na paragrafu 48. Zakona o ustroju gradskih općina od 21. VI 1925. pod brojem 1559 / 25. stoji da je Josipu Koprivi služba otkazana. Te 1925. godine tisućama žarulja osvijetlio je Stari grad Dubovac u povodu 1000. – godišnjice Hrvatskog kraljevstva.
Tri godine kasnije, u prosincu 1928. za vrijeme gradonačelnika Josipa Butorca, primljen je kao stalni gradski vrtlar, s prihodima kakve uživaju gradski činovnici III. kategorije, s tim da mu se u karlovačke godine službe uračunava vrijeme od 1. travnja 1911. Dopušteno mu je baviti se vrtljarskim obrtom kao nuzzaslužbom. Određeno je također, da mu u gradskom vrtu pripada uživanje stana u „vrtljarskoj kući“. Na uživanje mu je dan gradski vrt u Riječkoj ulici, uz obvezu da ga kultivira. (Zapisnik sjednice Pravnog odbora 4. XII 1928., „Zelenilo u Karlovcu“, Radovinović - Alegro)
Lokalne novine hvalile su i cijenile karlovačkog vrtlara. Osim Modrušanovog parka, uredio je nasade oko Sokolskog doma, cvijetnjak u Velikoj promenadi, doradio Vrbanićev perivoj, napravio tzv. „Laubicu“ kod kina Edison, projektirao i izveo park kod trafostanice na Ilovcu.
Njegova sudbina promijenila se 1946. g. Prema Zapisniku sjednice Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora 24. i 26. VIII 1946., postavljeno je pitanje bivšeg gradskog vrtljara, koji traži da mu se isplati iznos od 91.000 din za alat koji ostaje u gradskoj vrtljariji. Komisija koja je preuzela taj inventar procijenila je alat na 38.000 din. Nakon diskusije zaključak je bio, „da se bivšem gradskom vrtljaru Josipu Koprivi nema za sada isplatiti ništa za inventar koji je ostao u vrtljariji nakon njegovog odlaska.“
Godine 1947. ( 31. VII) na redovnoj sjednici Izvršnog odbora rečeno je da su radovi na podizanju nove gradske vrtljarije u toku. Kultivirat će se 36 jutara zemlje koja je dobivena od zemljišne zajednice, a baraka veličine 4 X 7 m, koja je služiti kao gospodarska zgrada, stavljena je pod krov.
Kad je 1948. g. srušena crkva, Modrušanov park proširen je na novonastali prostor. Na malo izdignutom prostoru u odnosu na izvornu površinu izvedeno je dječje igralište. Preimenovan je u Park narodnih heroja, a 1970. – ih popunjen sa 18 bista narodnih heroja. Godine 1991. biste su porušene, osim jedne - one Većeslava Holjevca.
Josip Kopriva umro je u Karlovcu 1950. – te godine. (Biserka Fabac)