Mačekova ulica 1987.

Mačekova ulica 1987. godine (Ul. dr. Vladka Mačeka)

Autor: Dražen Posavec (AGI-46)
Projekt: 1975.
Realizacija: 1987/8. (TEMPO)

Stambeno poslovni kompleks nalazi se u na prijelazu povijesne jezgre u novi dio grada, u bloku omeđenom brzom cestom tj. prilazom Većeslava Holjevca, Ulicom Dr. Vladka Mačeka, Ulicom Pavla Rittera Vitezovića te Obalom Vladimira Mažuranića. Ovaj blok je planom iz 1959. predviđen kao poslovno upravni dio grada, a kako se radilo o nezavršenom bloku, danas ga karakteriziraju različiti arhitektonski slojevi. Za ovu poziciju u bloku izrađeno je nekoliko projekata tijekom šezdesetih godina, no nakon rušenja neuglednih prizemnica i katnica 1979. godine, prišlo se realizaciji projekta Dražena Posavca iz 1975. godine.
Objekti kompleksa postavljeni su poput nepotpunog „meandra“ te tako tvore trg. Kompleks se sastoji od tri objekta: poslovne zgrade banke koja se naslanja na stariji objekt sa svoje sjeverne strane, zatim stambene zgrade koja sa zgradom banke čini jednu cjelinu, a odijeljene su dijagonalnim pasažem i različitim tretmanom pročelja, te samostojeće stambene zgrade s lokalima i trijemom u prizemlju.
Fokus sklopa postavljen je na zabatno, ulazno pročelje zgrade banke: ispred staklenog volumena koji se stepenasto spušta prema zabatu, postavljen je postmoderni naglasak: zidna zavjesa - kulisa, monumentalni simetrični ulaz banke oblikovan u kamenu i žbuci. Oblikovanje poslovnog dijela kompleksa slično je ostalim Posavčevim objektima poslovne namjene. Žbukana pročelja stambenih zgrada kompleksa oblikovana su logičnim i funkcionalnim dimenzijama klasičnih i francuskih prozora. Oblikovanje žbukanog pročelja stambenog dijela srodno je kasnijoj Posavčevoj realizaciji stambene zgrade u Ozaljskoj ulici u Zagrebu, a radi se o kolorističkom oblikovanju: crvenkasta boja na Zagrebačkom objektu te oker tonovi na Karlovačkom objektu gdje je trijem naglašen tamno-crvenom bojom. Osim sličnosti u oblikovanju bojom, vidljivi su karakterisitični Posavčevi detalji u oblikovanju: uvlačenje otvora stubišnih vertikala u nišu, dijagonalno kretanje, detalj oštrog kuta na sudaru stambenog i poslovnog dijela,...
Ovaj kompleks ne može se urbanistički promatrati bez konteksta nešto ranije realizirane Posavčeve nadogradnje robne kuće s kojom uspostavlja dijagonalno postavljenim pješačkim pravcem odnos između trgova ispred objekata. Vrijednost ovih objekata je prvenstveno tome što pridonose definiranju gradskih prostora.
Pripremio: Luka Krmpotic

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.