Kapelica Sv. Križa u Radićevoj ulici

Kapelica sv. Križa kod „Novih vrata“ (na kraju Radićeve ul.) bila je poznata po raspelu glasovitom od davnina radi velikih milosti i štovanja. Prema jednoj predaji raspelo je doneseno iz Bosne kada su kršćani bježali pred Turcima i postavljeno otprilike na raskrižju gdje se danas nalazi OŠ Dragojla Jarnević. Tu je prema legendi stajalo do 1730. godine. Prema drugoj predaji raspelo velikog raspona sa Kristovim tijelom veličine 195 x 125 cm rad je franjevca i kipara Dionizija Hoffera i Ive Schweigera (1720.). Na prijedlog generala i podmaršala Franje Preissa, 1767. godine izgrađena je kapelica posvećena sv. Križu. U nju je svečanom procesijom u prisustvu vojske 1. svibnja iste godine postavljeno čudotvorno raspelo. Nacrt za kapelicu izradio je kapetan Geomelfi Schorat, a najveći trošak izgradnje podnio je podmaršal Preiss. Pod kapelice bio je popločen šarolikim granitnim pločama, a zidove su oslikali zagrebački slikar Milan Pernar i soboslikar Ivan Kolić. Obojica su tada služila vojni rok u Karlovcu u 26. kraljevskoj domobranskoj pješadijskoj pukovniji. Stolarske i bravarske radove izveli su tada poznati karlovački obrtnici Ljudevit Škiljan i Stjepan Brezarić, koji je stanovao tik uz „Gradsku stražu“ unutar tvrđave. Po završetku radova kapelica je bila blagoslovljena, a svečanom su činu prisustvovale čete 96. i 26. pukovnije sa svojom limenom glazbom. Tada je postavljen i novi oltar kojeg su ručnim radovima uredile Karlovčanke: Marija Šulc, Slava Kučera i Slava Hauptfeld. Oko kapelice je uređen vrt s ukrasnim cvijećem i drvećem, opasan drvenom ogradom. Obnavljana je 1803., a nova ulazna vrata u kapelicu iskovali su karlovački obrtnici. Zatim su 1823. postavljena dva pobočna oltara. Godine 1842. kapelu, prije pokrivenu drvenim daščicama i šindrom, dao je pokriti crijepom tadašnji gvardijan Augustin Večerina. „Svjetlo“ 1.svibnja 1884. piše da „3. svibnja u kapeli sv. Križa ide svake godine mnogo svieta i školska mladež u obhodu da proslave spomen „Našašća sv. Križa“. Ako je na taj dan kakova zaprieka onda je svetkovina 1. svibnja, na dan sv. apostola Filipa i Jakova. Mise su se služile za dobar urod u poljima, protiv tuče, poplave i drugih pošasti. Dobrovoljnim prilogom karlovačkih građana i tadašnjeg majora Kolomana pl. Horvata, stacioniranog u Knez Gorici kod Vukmanića kapela je generalno prepravljena 1914. Radnici su uglavnom bili vojnici 96. cesarske i kraljevske karlovačke pješačke pukovnije koja je bila poznata i pod imenom Pukovnija baruna Ramberga br. 96. Ipak su s vremenom svi popravci bili uzaludni, jer je radi slabog terena kapelica popucala, a zbog vlage izgubila dekoraciju. Srušena zimi 1957. / 58. Franjevci su uspjeli spasiti raspelo koje su stavili u kapelicu Presvetog Trojstva, prvobitno posvećenu sv. Nepomuku, a zatim Majci Božjoj Lurdskoj. Crkveno zvono koje se nalazilo na tornjiću kapelice prvobitno je stajalo na krovu samostana i služilo franjevcima kao školsko zvono. Danas se nalazi u franjevačkom samostanu. Kao živi svjedok iz razdoblja kapelice sv. Križa postoji još jedino staro stablo katalpe. (Biserka Fabac)