Strossmayerov trg se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Zvijezde, (ovdje u gornjem dijelu fotografije). Nije ucrtan u renesansnom planu tvrđave, nastajao je spontano kod glavnog ulaza u tvrđavu (Banskih vratiju) koji se nalazio između Kranjskog i Karlovog bastiona. Tu je i u administrativnom smislu počinjao grad, numeracija kuća u 19. st. započinjala je ovdje, zgrada do vrata nosila je broj 1, susjedna 2, sve do kuće Lach koja je nosila kbr. 11. U smislu namjene kuća koje su potrebne za život na jednom prostoru, Strossmayerov trg je najstariji i najautentičniji karlovački trg izgrađen prije sredine 17. st. Okružen je obrtničkim purgerskim i oficirskim kućama, plemićkom kurijom Vuka Krste Frankopana (danas muzej), vojnom zgradom (pekara i ekonomat), gradskom kućom - Magistratom, gradskom vijećnicom i ljekarnom. Neki izvori tvrde da je uređen prema projektu Martina Stiera u vrijeme najveće izgradnje u tvrđavi, a također u vrijeme njemačkog generala Josipa Herbersteina od 1669. – 1689. Prvo ime trga bilo je „Josefplatz“ po malteškoj kapeli sv. Josipa koju gradi general Herberstein nešto prije 1680., a nosit će ga do kraja 19. st. kad dobiva ime biskupa, političara i začasnog građanina Karlovca J. J. Strossmayera (1815. – 1905.). Na prostoru trga odvijao se dobar dio društvenog života. Kao sajmište funkcionirao svakog petka sve do izgradnje tržnice u Novom centru 1971. Tu bi se usidrili cirkusi, održavali se politički skupovi, a do kasnih 1980. – ih trg je bio potpora Danima piva na Jelačić placu. Uglovna zgrada Stross. trg – Ul. Pavleka Miškine (kuća Stjepana Bana) opisana je na jednoj od fotografija KAfotke, zato započinjem s jednokatnicom, danas kbr. 1. Na ulazu kuće je kameni dovratnik iz prijelaznog razdoblja sa kasnobaroknim karakteristikama košarastog luka nadvratnika, profiliran s uvučenim ukrasnim plohama (Đ. Cvitanović, povjesničarka umjetnosti). Godine 1770. u popisu kuća vlasnik je viši oficir Kovačić, a od 1894. Franjo Valla (1848. – 1928.), profesor povijesti, autor više knjiga iz povijesti, npr.: „Velika realka u Rakovcu, njezin život i djelovanje od 1861. – 1881.“, „Grad Karlovac i njegova okolica“(1899). Od 1899. – 1903. tu djeluje tiskara Pavla L. Weisera, koji se reklamira u „Svjetlu“ 24. prosinca 1899.: „Čestitke k novoj godini gg trgovcem, obrtnikom, trgovačkim i obrtničkim namještenikom preporuča za nabavu knjigotiskar Pavao L. Weiser, Strossmayerov trg 2. Tada je u kući i Dušan Lopašić držao otpremništvo tjednika „Svjetlo“. U „Svjetlu“ 16. prosinca 1899. finomehaničar Josip Bäuerle oglašava: „Najprikladniji i najbolji darovi za božić i novu godinu jesu ŠIVALJKE za kućnu porabu i obrtnike – Josip Bäuerle, skladište šivaćih strojeva i dvokolica. Popravci obavljaju se točno i brzo. Prema dokumentu iz Državnog arhiva 7738 / 23, 6. srpnja 1923. Kristina i Rudolf Bäuerle mole Poglavarstvo sl. i kr. grada Karlovca dozvolu: „ da smiju na svojoj kući na Stross. trgu 2 odostraga na putu bivše vojničke jašione preudesiti jedno staro spremište u auto garagu, a 28. marta 1929. Kristina Bäuerle moli da joj se „izdade gradjevna dozvola za izgradnju novogradnje – jednokatne stambene zgrade. „Zgrada će se podignuti djelomično na mojem zemljištu a djelomično na gradskom koje je već iskolčeno“ (susjedi Stjepan Ban, Gradska općina, Marija ud. Prolnik). Poglavarstvo sl. i kr. grada Karlovca, broj spisa 4768 / 29., donosi odluku o rješenju molbe g. Kristine Bäuerle iz Stross.trga 2 , i izdaje gradjevnu dozvolu za novogradnju jednokatne zidane kuće na dijelu kč 273 i 274 i dva spremišta prema odobrenom nacrtu. Na spisu 7762 / 30 od 19. V 1930. u naslovu je naziv tvrtke „Josip Bäuerle i sin, potpisana Ema Bäuerle moli uporabnu dozvolu za novosagrađenu jednokatnu zidanu kuću u dvorištu kbr. 2 na Strossmayerovom trgu, na kupljenoj k. č. 273 / 1, a prema kupoprodajnom ugovoru između Općine sl. i kr. grada Karlovca zastupane po gradonačelniku gosp. Gustavu Modrušanu i Kristine Bäuerle, u površini od 54 četvorna hvata. Uporabna dozvola izdana je Emi Bäuerle 21. VI 1930. (kuća je izgrađena prema nacrtu ing. Antuna Draganića, ovl. civilnog inženjera). Godine 1931. priključena je na gradsku kanalizaciju, a posljednji dokument koji sam našla u Državnom arhivu odnosi se na godinu 1936. – tu, broj spisa 4622 / 36. od 8. lipnja kada Kristina Bäuerle moli Gradsko poglavarstvo gradjevnu dozvolu za izgradnju adaptacije u lokalu kuće Stross. trg 2 (urušiti jedan pregradni zid u svrhu proširenja lokala). U knjizi „Stari Karlovac….“ Radovana Radovinovića upisani vlasnici kuće 1951. su: Rudolf Bäuerle, Ana Acham r. Bäuerle i Ana Jurišević.