Palaču Fröhlich podigli su Mavro ml. i Ljudevit (Lujo), sinovi veletrgovca na Baniji Alberta Fröhlicha (1842.-1908.). Prodavao je karbit za acetilensku rasvjetu. Sinovi su unaprijedlili očev posao. Bavili su se proizvodnjom žestice i trgovinom na veliko. Radili su to u podrumu vlastite palače koja je od 1918. g. dominirala Zrinskim trgom. Palača je podignuta na mjestu stare trokatnice Abela Lukšića, za koju se misli da je sagrađena u doba francuske okupacije 1809.-1813. Abel Lukšić bio je izdavač, tiskar, knjižar i književnik koji je tu osnovao modenu tiskaru navodno na poticaj Ivana Trnskog i u ovoj tiskari objavio "Glasonošu" i tri broja "Karlovačkog viestnika "Ljudevita Tomašića. Kuću kupio novcem prodane kuće u Mačekovoj 42. 1864.g. Abel odlazi u Beč, a posao ostavlja Dragutinu Kostinčeru. (R.Radovinović) Obitelj Fröhlich stradala je u holokaustu, a preživjeli članovi četvrtog naraštaja bili su: dr.Reiner kćer Pavla Fröhlicha, Oton i Georg sinovi Mavra ml. Raskošna historistička palača danas je zgrada Županije karlovačke. (Biserka Fabac)