Kuća Zrinski trg 1 (uz kavanu) prema natpisu na zaglavnom kamenu dovratnika ispisanom staroslavenskom ćirilicom, a u prijevodu to bi značilo: NE NAMA NEGO IMENU TVOME (dio teksta iz psalma kojim se daje zahvala Bogu) sagrađena je 1816. godine, na mjestu dviju starijih građevina. Prvi poznati vlasnik bila je obitelj Musulin (spominje se Demeter Musulin) jedna od najstarijih karlovačkih trgovačkih obitelji. „Glasonoša“ br. 5 od 15. siečnja 1862. u rubrici „Karlovačke domaće viesti“ javlja: „Danas u jutro preminu poslije kratkog bolovanja ovdješnji gradjanin i trgovac g. Mihalj Musulin; š njime nam nesta iz kola gradjanskog jedan od najstarijih članovah gradjanstva, poznatog sa svoje revnosti, prostodušnosti i domoljublja. Pokojnik rodio se g. 1793. U našem gradu, otac mu poznat što je sudjelovao kod gradjenja ovdješnje pravoslavne crkve sv. Nikole, željaše da se sin dade na nauke te ga posla u Segedin, Požun i Beč, prem mu sin prianjaše uz trgovinu kojoj se tek poslije otčeve smrti, ostaviv se naukah, i dušom i tielom posvetiti mogaše. Koliko bijaše pokojnik ovdje štovan, najljepši su dokaz gradjanske časti, što ih je obnašao, on bijaše najme poduljeg vremena prisjednik obćinskog vieća kao i mjenidbenog suda i trgovačke komore, zatim epitrop karlovačke vladičije (eparhije) i član banske konferencije, što se 1860. g. u Zagrebu sastala bijaše. Za njim tuguju sinovi: Dimitrija, perovodja kod hrvatske dvorske kancelarije, Aleksandar i kćerke: Olga udata Hofmanova, Melanija i Irena, izgubiv u njem ljubezna roditelja, kao to naš grad vriedna gradjanina. Tielo pokojnikovo sahranit će se u petak 17. (5.) o. mj. na pravoslavnom groblju….“ (Aleksandar je bio poznat karlovačkoj kulturnoj povijesti kao istaknuti član „Čitaonice 1857. – 1860.; R.Radovinović, „Stari Karlovac..“) Poslije Musulinovih kuća je najdulje bila u vlasništvu Pureblovih. Josip Purebl, sin bečkog urara, u Karlovcu razvija obrt i osniva obitelj. Godine 1874. prema projektu Ernesta Mühlbauera, na mjestu gdje je Musulin imao gospodarske zgrade, gradi kuću u kojoj od 1875. godine sve do danas postoji poznata Gradska kavana. Početkom 20. st. vlasnik obiju kuća je Vladimir Purebl. Pred I. svj. rat u kući Zrinski trg 1 Pureblovi drže željezariju. U dijelu kuće prema Zrinskom trgu uvijek su bile ugledne trgovine. Donosim vam jedan oglas iz „Svjetla“ br. 40 od 5. studenog 1899.: „P.n.gospojam častim se objaviti da sam se u Karlovac vratila, te da se u „MODNOM SALONU“ u kući g. Purebla mogu dobiti svake vrsti GOSPOJINSKIH ŠEŠIRA po originalnih parižkih i bečkih modelih. Ujedno preporučam se na popravke šešira, koje obavljam jeftino i ukusno. Sve vrsti nakita, pera i vrpca uz umierene ciene. Veleštovanjem FANICA OTT. Godine 1939. 14. lipnja, prema broju spisa 10542 / 1939. trgovac Marijan Kirasić dobiva konačnu odluku „Gradskog gradjevnog ureda“ da u kući Vladimira Purebla izvrši adaptaciju lokala i uređenje uličnog pročelja kuće Zrinski trg 1. Odluka je uslijedila nakon povjerenstvenog očevida i molbe uglednog trgovca Kirasića upućene „Gradskom gradjevnom uredu“ slijedećeg sadržaja: „Izvještavam ovime naslov da sam prenio lokal u kojem je do sada bila trgovina Mirko Kozina u kući gosp. Purebla, te mjenjam u istome lokalu dotrajale izloge sa dva nova i rušim pregradni zid izmedju dva lokala, sve to prema nacrtu gradjevnog poduzeća Franjo Toplak.“ Novo postavljeni izlozi nisu imali sreće, razbili su ih Stanko Lasić i njegov brat. O tome Lasić piše u svojim „Autobiografskim zapisima“: „Pripadala je gospodinu Pureblu (kuća) koji je bio prijatelj starog Vranića (Stankov djed po majci, vrstan ljekarnik, B. F.). On je svaki dan dolazio u Senjsku cestu na karetn partiju sa starom mamom i mojim ocem. Prvo se igrao preferans , a zatim tarok. Tog crnog petka bio je kod nas. U prizemlju njegove kuće nalazi se dućan gospodina Kirasića: najfiniji štofovi, dolaze direktno iz Londona, Pariza i Beča. Veletrgovac, bogataš. Kod njega je moj otac imao otvoren kredit. Likvidiralo ga 1945., oduzelo dućan i vilu. U vili se smjestio dr. Ivan Ribar, tu je sa Catom (Dujšin) boravio kad bi povremeno dolazio u Karlovac. Svojim golemim izlogom dućan gleda na Zrinski trg. U izlogu roba, divno aranžirana. Rukom ispisane cijene. Astronomske. Nedaleko od Kirasića hrpa šljunka. Karlovac u to vrijeme još nije bio asfaltiran, posvuda blato i prašina. Zato cestari ostavljaju šljunak kojim potom posipavaju cestu. Osim sitnih komadića u šljunku ima dobrog kamenja. Njime udaramo po Pekarcima (misli na dječake iz tadanje Križanićeve, B. F.). Meni se kamen sklizne u ruci, a isto i mom bratu. Dva omašna projektila odlete u izlog Kirasića umjesto u glave Pekaraca. Izlog prsne u sto komada…..Naravno uslijedila je kazna….Otac je morao Kirasiću kupiti novi izlog.“ Kirasić je radio do 1945. a od tada pa sve do kasnih 1980. – ih bila je tu knjižara „Prosvjeta“. Danas je tu novo uređena slastičarnica „Monica“ i dućan dječje konfekcije preseljen iz „Bundeshausa“. (Biserka Fabac)