Željeznički kolodvor u Karlovcu na Baniji oko 1912. godine
Projektant vizionar
Projekt prve željeznice u Hrvatskoj izradio je 1840. godine major, hrvatski vojni graditelj, samouki inženjer Josip Kajetan Knezić, (Petrinja 1786. – Senj 1848.) a trebala je povezivati Sisak s Jozefinskom
cestom prema moru (Karlovac – Senj) i upola smanjiti troškove prijevoza robe.
Zanimljivo je da Knezić nikada nije vidio željeznicu, jer je i u Europi još bila u povojima, ali je izvanredno dobro poznavano tehnička dostignuća svoga doba, pa je njegov projekt u cijelosti prihvaćen u Gracu.
Prvi vlak
Prvi vlak krenuo je iz Karlovca za Rijeku u podne, 23. listopada 1873. g. Karlovčani nisu tada prvi puta vidjeli vlak, jer je na željezničku stanicu na Baniji 1. lipnja 1865. godine stigao prvi vlak iz Zagreba. No, budući da je tada Banija bila druga općina, Karlovčani su još osam godina čekali da ih noću probudi zvižduk lokomotive.
Divovsko gradilište
Pri gradnji željezničke pruge Karlovac – Rijeka cijela je trasa (176 km) bila podijeljena u deset dionica
na kojima su od 1868. do 1873. godine bila golema radilišta. Postoje dokumenti da je 1872. g. na tim gradilištima u jednom danu radilo 23.000 radnika – ni prije ni poslije zabilježeno mnoštvo.
Slabe tračnice
Željezničke tračnice za prugu Karlovac – Rijeka isporučivala je oko 1870. godine jedna belgijska firma.
Bile su tako slabe, da je već poslije tri godine eksploatacije trebalo izmijeniti 6.800 komada oštećenih
tračnica, pa je to konačno dovelo do potpune zamjene željeznih tračnica čeličnima (oko 1882. g.).
Željeznička skretanja
Sadašnja željeznička pruga Karlovac – Rijeka ima jednu neobičnost: pruga je kod Oštarija zračnom linijom udaljena od mora svega 30 kilometara. Pruga tu, međutim, skreće i puna 43 kilometra ide gotovo paralelno s morskom obalom, a onda joj do mora treba još 83 kilometra.
Navodno je pruga skrenula na izričit zahtjev baruna Thurn - Taxisa, tadašnjeg vlasnika goranskih šuma i to zato da zaštiti šume.
(„Karlovačka škrinjica“, novinar Nikola Perić)