Radićeva ulica

Između kuća Tijesna 1 i Radićeva 2 nalazila su se „Riječka vrata“ sagrađena početkom 18. st. Bila su izlaz iz tvrđave preko mosta koji se debelim lancima i teškim kamenim kuglama dizao i spuštao preko šanca, povezujući grad sa glavnom cestom Zagreb – Rijeka. Vrata su srušena 1884. za vrijeme gradonačelnika Janka Štancera. Navodno su ti lanci i kugle sačuvani sve do Domovinskog rata 1991. kada im se gubi svaki trag. Tijesna 1 (prva lijevo na slici) klasicistička je građevina s tri pročelja. Današnja zgrada je prema numeracijama kuća iz 1770. godine podignuta na temeljima stare kuće postolara Mike Regeša kbr. 244. Na portalu u Tijesnoj ulici uklesana je godina 1843. i inicijali „HD“ koji se odnose se na onovremenog vlasnika, ljekarnika i književnika Hinka Davilu (1858. - 1925.). Pročelje kuće ukrašeno je simbolima trgovine.n U zgradi je 1884. g. bilo uredništvo „Svjetla“ a glavni urednik bio je analitičan i kritičan kroničar gradskih zbivanja, novinar i publicist Dušan Lopašić. Pravaš po opredijeljenju, sljedbenik Ante Starčevića, pisao je pjesme ,crtice, pripovijetke, romane i nekoliko igrokaza za „karlovačke kazališne dobrovoljce“. Lopašić je zbog svog domoljubnog, i za ono vrijeme smjelog programa, imao problema sa gradskim vlastima. Mijenjao je ime novinama i često objavljivao pod pseudonimom. Koristio je i majčino djevojačko prezime Mišćin. Za vas dragi čitatelji pronašla sam u „Glasonoši“ od 12. veljače 1905. godine tiskovnu parnicu : „Radi prekršaja čl. 9 zakona o porabi tiska obdržavana je 4. o. mj. u 11 sati prije podne razprava proti Dušanu Lopašiću, vlastniku i odgovornom uredniku obustavljenoga „Svjetla“. Razpravu je vodio pristav g. Malvić, a branidbu je preuzeo g. Mane pl. Budisavljević kraljevski javni bilježnik u Karlovcu. „Državno odvjetničtvo tuži vlasnika i urednika „Svjetla“ da se je u svome listu bavio politikom, ma da toga nije u smislu zakona o porabi tiska označio u programu lista, niti je položio propisanu jamčevinu, te traži stoga da se obustavi izdavanje „Svjetla“, a urednik mu kazni. Osuda je proglašena u 5 sati poslije podne, te je urednik Lopašić proglašen krivim i po čl. 9 zakona o porabi tiska osudjen na globu od 20 kruna. Proti osudi najavio je branitelj priziv kako glede izreke o krivnji tako i glede odmjere kazne, dočim se je zastupnik državnog odvjetničtva zadovoljio.“Ovo je samo jedan primjer postupaka koji su se vodili protiv hrabrog i dovitljivog novinara. Obećajem da ću se potruditi oko te parnične trakavice i objaviti još rasprava koje se odnose na Lopašićev novinarski rad. Novinaru Lopašiću je 2002. godine na zgradi Tijesna 1 postavljena spomen ploča u povodu 150. godina rođenja. Na samom početku svoga rada 1886. u zgradi je bila smještena knjižara Jakova Reicha, koju 1888. preuzima njegov brat Lisander Reich. Trgovac Ivan Lach bio je vlasnik kuće nekoliko desetlijeća. Da je ovdje držao svoju trgovinu dokazuje i oglas u „Svjetlu“ 11 prosinca 1884.: „Izvrstan sir od Trapista u Rečici, samo ja prodajem sir na veliko i malo, što ga prave Trapisti. Osim toga preporučam p. n. obćinstvu svaku vrsti prekomorske robe, uz najjeftiniju cienu, kao i pravoga „Malaga vina“, Ivan Lach. Gradsko načelstvo 7. svibnja 1930. obnalazi izdati slijedeću gradjevnu dozvolu: „Ivanu Lachu u Karlovcu dozvoljava se da može i smije na vlastitu pogibao i odgovornost pregraditi jedan dio prizemlja kuće br. 1 u Radićevoj ulici, te udesiti prodavaonu za tvrtku „Bata“uz uvjet da pregradnju izvede točno prema odobrenom nacrtu (nacrt gradjevno poduzetništvo Dvornik i Heksch d. d.). Odluka o uporabnoj dozvoli dobivena 26. kolovoza 1930., a kućni priključak na gradsku kanalizacijsku mrežu 1931. Nekoliko desetaka godina u prizemlju zgrade bila je prodavaonica cipela Bata, koje su bile sinonim za kvalitetu. Ipak bila je to obuća namijenjena širokoj potrošačkoj masi. Zatim je (iskreno ne znam kad) otvorena prodavaonica obuće iz Vukovarske tvornice Borovo, koja je u bivšoj Jugoslaviji proizvodila 23 milijuna pari cipela godišnje, dok je godišnja proizvodnja u novije doba spala na samo 400.000. Kao i mnoga druga poduzeća i ovo prolazi proces restrukturiranja, a prodavaonica u Tijesnoj 1 odolijeva uvozu strane i jeftinije obuće. Desno na slici je uglovnica Radićeva 2 – Cesarčeva izgrađena na parceli na kojoj se 1770. godine nalazila kuća sedlara Ivana Gliera kbr. 247. Prvi upisani vlasnik bio je Petar Resman. (R. Radovinović) „Svjetlo“ 17. siječnja 1884. piše: „kako se javlja iz Beča, umro je ondje nakon dugotrajne bolesti Petar Resman, ugledan gradjan i trgovac karlovački star 74 godine rodom iz Koruške koj je uz brata si pokojnog g. Matiju Resmana dugo vremena bio jedan od najčuvenijih trgovaca u našem gradu.“ Ako je Petar bio prvi upisani vlasnik, onda je kuća građena sigurno prije 1884. godine. „Njezin prvobitni izgled bio je (prema tekstu anonimnog autora) sličan izgledu kuće njegova brata na Strossmayerovom trgu“ ( autor misli na vlasnika - Matiju Resmana). Prema „Karlovačkom Leksikonu“ u Rakovačkoj 2 bila je trgovina kolonijalnom robom Mije Krešića. U svojoj „Autobiografiji“ Krešić piše:“ U dogovoru s mojimi dobrimi roditelji odlučih da otvorim posao sa sitnom robom u nutarnjem gradu, kakvog dućana do onda još ne bijaše na trgu i prvoga siječnja god. 1841. čitala se je nova tvrdka s hrvatskim nadpisom, što se je mnogim čudno vidjelo, kad su bili nad drugimi dućani njemački naslovi.“ Nakon smrti Petra Resmana vlasnik kuće postaje trgovac Armin Berger. Zatim 1924. dolazi u vlasništvo Julija i Aleksandra Donata. koji 6. ožujka 1925. „mole izdanje uporabne dozvole za pregradnju izvedenu na kući broj 2 u Rakovačkoj ulici“ (nacrt pregradnje sastavilo gradjevno poduzetništvo inženjeri Dvornik i Heksch). Godine 1933. opet se mijenja vlasnik kuće i trgovine: trgovac Mirko Malović zamjenjuje postojeće prozore novima, iste veličine, i popravlja fasadu. U bivšoj državi bila je tu Tekstilova „Robna kuća“, a u novije vrijeme prodavaonica sportske odjeće i obuće „Benefit“. (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.