435. rođendan Karlovca: Grad vječitog nadahnuća povješću i umjetnošću

Napisala Andrea Štalcar Furač

435. rođendan Karlovca: Grad vječitog nadahnuća povješću i umjetnošću

Karlovac - grad susreta, spoj je riječi koja ga širinom opisuje i slika grada koja riječ utjelovljuje. Ništa od toga nije slučajno. Grad na četiri rijeke, grad parkova i grad - Zvijezda. To je i grad bogatog kulturno-povijesnog i gospodarskog nasljeđa u kojem se susreću putevi, rijeke, narječja, kulture, krajobrazi i povijesna previranja. Susret kao poruka dobra i simbol povezanosti kroz četiri temeljne dimenzije: ljudsku, duhovnu, intelektualnu i kulturološku.

Od svog nastanka temeljenog na svojevrsnom hedonizmu prednosti koja se ogleda u položaju, krajoliku, raskoši vode i svjetla, povezanosti i kulturnih potencijala Karlovac je vjekovima bujao umjetničkim nadahnućima. Godine nakon Prvog svjetskog rata u Karlovcu su, kao i u ostatku svijeta, zabilježene kao godine procvata filma i fotografije. Kako ništa nije slučajno, tako nije slučajnost da je baš taj period odabran kao inspiracija ovogodišnje proslave rođendana Karlovca. Svijet obilježava sto godina od Prvog svjetskog rata, poslijeratne godine donijele su pravu bujicu društvenih i kulturnih promjena. S ciljem nadahnuća umjetnošću tog doba, a oslanjajući se na važnost filma i fotografije koja grad obilježavaju i ove, 2014. godine, spojem dvaju perioda, Karlovac korača jednako suvereno prošlošću i sadašnjošću oslanjajući se upravo na ono u čemu je impozantan: fotografija i film.

Što nas to vraća u dvadesete?

Završetak Prvog svjetskog rata i raspad Austro-Ugarske Monarhije, događaji su koji su probudili nadu u bolju budućnost, zajedno s ostvarivanjem hrvatskog sna o suverenitetu. Utjecaj društvenih okolnosti na senzibilitet hrvatskih umjetnika bio je velik. No nakon kratkotrajne euforije, slijedilo je razočaranje – novoosnovana država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca pokazala se kao klopka iz koje Hrvatska nije izašla sve do Domovinskog rata. Sukladno s društvenim zbivanjima, teme u slikarstvu dvadesetih bavile su se pitanjem identiteta, agonijom, čežnjom za harmonijom i idlilom, kritiziranjem hrvatske, nimalo sretne svakodnevice.

Mnoga obilježja suvremenosti imaju začetak u onodobnoj modernosti. Posredstvom fotografije, novinstva, radija i filma, glazbe i mode art deco postao je prvi globalni stil. Budući da se art deco javlja paralelno na raznim područjima umjetnosti, film i fotografija daju širu kulturološku sliku razdoblja i nastoje jasno naznačiti povijesni, politički i društveni kontekst.

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata hrvatske su zemlje od kulturno i gospodarski najzaostalijeg dijela u državi postale najrazvijenijim.

I u Hrvatskoj međuratno razdoblje art décoa asocira na zabavu, glamur, praćenje mode, sudjelovanje u trendovima ili bavljenje sportom. Ali to je, dakako, tek jedna strana medalje. U to vrijeme djeluje i grupa Zemlja, a Tošo Dabac često okreće svoj objektiv prema posve neglamuroznim motivima. Blistavi gradovi za neke mogu biti itekako okrutni i opasni. 1920. u Karlovcu otvoreno je kino “Edison”, najveće i jedno od prvih namjenski građenih kinematografa u Hrvatskoj.

Glamur, dekadencija i hedonistički užitak tipično su obilježje dvadesetih godina. Bilo da se radilo o novim tehnologijama, medijima, ekonomiji ili samom stilu života – dvadesete su bile posebne. Dobra zabava društveni je imperativ; to je vrijeme jazza, charlestonea, svečanih balova i cabareta. Holivudska filmska industrija prerasta u veliki izvor zarade, a njezini slavni protagonisti diktiraju modne trendove, opojno zračeći ljepotom i glamurom.

Upravo tada rođen je masovni konzumizam, a s njime, dakako, i strategija osmišljena reklamiranja, ponajprije posredovanjem plakata i ostalih tiskanih medija, ali i filma. U svrhu učinkovita prenošenja poruka, dakle, sve veća pozornost poklanja se njihovoj vizualizaciji.

Raznolikošću i kompleksnošću nadmašit će sve ranije epohe.

Kada se priča o dvadesetim godinama prošlog stoljeća nerijetko ih se naziva zlatnim dobom, zbog cvatuće ekonomije. Ovo doba jazza, razvoja filmske industrije, radija, velikih pisaca poput Hemingwaya, Shawa i Joycea i velikih umjetnika poput Picassa i Magrittea krije još nešto – erotičnu fotografiju.

U svakom slučaju inspiracije za karlovačku priču ne nedostaje. Ona se ogleda u metaforičkom prikazu hedonizma u umjetnosti, prvenstveno fotografiji, filmu i festivalskom programu, naglašavajući procvat umjetničkog života grada s ciljem slanja jasne poruke: Karlovac, grad kojeg ratovi nisu mimoilazili, nakon svake povijesne tragedije izlazi jači i svestraniji.

Kako nekada-tako i sada. U potrazi za nadahnućem prošlosti, s ciljem poticaja za budućnost, dekadentne dvadesete nisu slučajnost. Čitava je ova karlovačka godina ukorak svjetskom trendu obilježavanja sjećanja na Prvi svjetski rat.

Rođendanski je program svojevrsna dodana vrijednost programski i tematski. Spoj vremena, prostora i nadahnuća ključ je slike Karlovca koju grad šalje nakon godinu dana u društvu europskih gradova jasne vizije.

Prošlost je temelj budućnosti, inspiracija iz prošlosti korak je ka jasnom iscrtavanju identiteta grada na kulturnoj karti Europe.

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.