Križanićeva ulica 1960-tih

Križanićeva poslije 1929., do tada Pekarska ulica (Backerstrasse), bila je izgrađena već u 17. st., nakon što su formirane tipične uske parcele predviđene za gradnju malogradskih obrtničkih kuća. Gradnje su užim pročeljem orijentirane prema ulici, a između purgerskih kuća nalaze i male nenametljive palačice. Slučajno ili ne, u ovom dijelu grada rado su se nastanjivali pekarski majstori. Otud njezino prvo ime. Izgled koji ima na ovoj fotografiji dobila je sredinom 1930. – ih, kad su radi spoja s Domobranskom srušene dvije kuće: Ljudmile Špišić i Jelke Veselić. Do tada se bedemu pristupalo velikom gasicom između navedenih kuća. Nakon rušenja u ulici je izvršena prenumeracija. Do uvođenja električne energije 1908. Pekarska pamti „nažigača“ s lojtrama koji je palio „laterne“. Godine 1920., prva kuća lijevo, bila je u vlasništvu erarskog obrtnika Antuna Novosela (saznajem iz građevne dozvole broj 9250 / 1920. - izmjena prozora i vrata u prizemlju do ulice). Antunova supruga, udova Terezija, 1931. godine moli dozvolu za izvedenje kućnog kanalskog priključka na gradsku kanalizaciju. U jednom spisu iz 1926. pojavljuje se kao nasljednik Vaso Vujanović. U knjizi „Stari Karlovac…“ R. Radovinović piše da je 1950. vlasnica kuće bila je Nada Vujanović. Nakon raskršća, prva lijevo je kuća Dupin, uglovnica s Ulicom kralja Tomislava. To je katnica nastala na vrlo uskoj parceli, široka samo dvije prozorske osi, s jednostavnim rasporedom prostorija nanizanim uz hodnik, sa stubištem i sanitarnim čvorom na kraju hodnika, obrtničkom radionicom u prostoriji orijentiranoj prema ulici i „s prisnim rasporedom stambenog prostora na katu“ (Đ.Cvitanović, povjesničarka umjetnosti). Vlasnica 1902. g. je Milica Todorović. Godine 1930. 4. rujna vlasnik kuće na k. č. 31 je Stevo Dupin, koji dobiva odluku Gradskog poglavarstva „da može i smije na vlastitu pogibao i odgovornost na svojoj kući, tada broj 14 u Pekarskoj ulici, izvesti pregradnju dviju vrata: „jednih s izgledom na šanac te drugih unutrašnjih.“ Godine 1931. izveden je kućni kanalski priključak na gradsku kanalizaciju (majstor ing. Branko Petrović), a 1938. popravljeno i uređeno pročelje. Prva kuća desno na fotografiji je uglovnica Križanićeva 11 – Ulica kralja Tomislava već opisana na KAfotki, zato nastavljam sa jednokatnicom poslije raskršća, Križanićevom 7. Kuća pripada klasicističkom periodu prve polovine 19. st., skromni je primjer bidermajera. Vlasnik 1902. godine bio je Mato Videtić. „Svjetlo“ 18. lipnja 1899. navodi odluke koje su donesene na Redovitoj skupštini gradskog zastupstva, između ostalih, je i odluka da se „polievanje grada povjerava Mati Videtiću uz plaću od 5 for. 45 novč. na dan.“ U nastavku je (vidi se krovni dio) kuća također iz prve polovine 19. st., koja je na popisu iz 1902. u vlasništvu Žrvnar Stanka. Gospodin Žrvnar godine 1929. prema broju zapisnika 9735 / 1929. od 27. 06. 1929. moli za dozvolu pregradnju stambene dvokatnice, koju će izvesti ovlašteni graditelji Dragan Blazina i Branko Petrović. Priključak kućne kanalizacije na gradsku, za gospodina Stanka Žrvnara izveo je godine 1931. ovlašteni graditelj ing. Branko Petrović. U kući koja je u novije vrijeme polovicom stambenog prostora u vlasništvu grada, a drugom polovicom u privatnom vlasništvu stanara (saznajem 2011. godine) žive ljudi iz raznih dijelova bivše Jugoslavije. Na samom vrhu desne strane ulice je prizemnica Križanićeva 1, koja je 1902. pripadala Banjavčićevoj, a bila je u vlasništvu Vukšinić Antonije. Godine 1919. 26. maja vlasnica gđa. Mica Ogrizović moli Poglavarstvo sl. i kr. grada Karlovca gradjevinsku dozvolu za „podignuće 2 metra visoke zidane ograde svojeg dvorišta“, koju mora i oličiti. (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.