Knjižara - tiskara - knjigovežnica Fogina 1906.

„Svjetlo“ broj 47 od 25. studenog 1894. objavljuje da je Dragutin Fogina  preuzeo knjigovežnicu  Marije  Prettner u Rakovačkoj ulici. Fogina je rođen u Zagrebu gdje je i izučio tiskarski i knjigovezački zanat, pa je radio kao knjigovezački pomoćnik, a kasnije i kao poslovođa u raznim gradovima Hrvatske i Bosne. U Beču je specijalizirao kožni uvez knjiga i tamo  nekoliko godina radio u knjigovežnici Wienerbankverein. Dolazi u Karlovac 1893. i već 1894. kupuje od Marije Prettner (udove Alberta Prettnera) knjižaru i knjigovežnicu sa cjelokupnim inventarom. U Beču je nabavio tiskarske strojeve i slova.  Kad je Ivan Sagan pred kraj 19. st. (oko 1899.) kupio Haklovu kuću na uglu tada Generalske i Oružničke ulice (danas J. Kraša 1) i preselio u nju svoju knjižaru, Dragutin Fogina se seli iz Ritonijeve kuće na tradicionalnu knjižarsku lokaciju u Ljekarničku 167, danas Banjavčićeva 10, kuću koja je 1905. došla u posjed obitelji Tuškan. Knjižaru, knjigovežnicu i tiskaru Fogina je prenio na svoju ženu Mariju. On se u „Obrtnoj iskaznici“ koju je Poglavarstvo sl. i kr. grada Karlovca 1901. godine, broj 4201,  izdalo na ime Marije Fogine kao vlasnice knjigovežnice vodi kao poslovođa te radnje (dokument vlasništvo Dragutina Fogine ml.) Do elektrifikacije grada 1908. tiskarski strojevi su radili na benzinski pogon. Od 1922. godine radnju vodi  sin, diplomirani ekonomist Dragutin Fogina ml. Tiskara i knjigovežnica  su 1923. preseljene u novosagrađeni dvorišni dio Vijećničke 10, modernizirane su, ali ipak nisu imale kapacitet Hauptfeldove. Plodan rad tiskare Fogina bio je negdje uoči I. svjetskog rata. Godine 1906. tiskana je poznata knjiga Rudolfa Strohala „Grad Karlovac opisan i orisan“. Tiskane  se novine „Narodni glas“ B. Vinkovića, koje izlaze do I. svj. rata. Između dva rata u Foginovoj nakladi izlazi „Hrvatska sloboda“ i „Karlovački glasnik“ od 1932. – 1941. Dugogodišnji tipografski radnik ove tiskare bio je Mirko Bezlaj, slagar, poznat Karlovčanima po bogatoj zbirci knjiga i novina koje je u Karlovcu pretežno on slagao. U knjižari Fogina se prema oglasu u „Hrvatskoj slobodi“ od 9. siečnja 1931. nalazila domaća i strana, uglavnom njemačka beletristika, knjige poučnog i zabavnog sadržaja, dječje knjige i slikovnice, školske knjige  i uredski materijal, sve vrste papira, domaći i strani časopisi, velik izbor razglednica i razne tiskanice. Osim toga Fogina oglašava   i posudbenu knjižnicu za koju kaže: „ U knjižari je uređena i  Knjižnica za posudjivanje knjiga u kojoj p. n. g. čitači mogu uz malenu odštetu uzajmiti knjige za čitanje; knjižnica za sada sadržaje oko 2500 knjiga (…). Uvjeti za posudjivanje su slijedeći: Za svaku pozajmljenu knjigu ima se položiti protuvrijednost  t. j. kolika  je knjizi knjižarska cijena, u novcu kao zalog….“. U inventaru posudbene knjižnice, osim romana Zagorke, Courthe – Mahlerove, mogla su se  naći djela Dostojevskog, Hamsuna, Dickensa, Anatola Francea, Zole, Maupassanta i drugih francuskih pisaca u izdanju Zabavne biblioteke.  Osim članova obitelji Fogina: Marije Fogine – vlasnice knjižare, Slave Nikolić – r. Fogina i Nane Fogina – r. Navračić, u knjižari je dugo godina između dva rata radila Danica Selaković – r. Novak, koja je ovdje izučila knjižarsko – trgovački zanat. U knjižari su osim nje radile i sestre Katica i Zorica Mužek. Knjižara M. Fogina nadživjela je II. svjetski rat i radila sve do 1948. kad ju  preuzima Trgovačko poduzeće „Ratni vojni invalidi“ u Zagrebu (podatak dobiven od Dragutina Fogine ml., „Karlovačke knjižare“, Marija Vrbetić) - pripremila Biserka Fabac

 

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.